Ballina Srpski/Serbisht dr. Camaj: Omikron – Najnovija varijanta koronavirusa, razlog za zabrinutost, a ne...

dr. Camaj: Omikron – Najnovija varijanta koronavirusa, razlog za zabrinutost, a ne panika

SHPËRNDAJE

Piše: Dr. Paško R. Camaj, piše doktor nauka o javnom zdravlju

Sa početkom praznične sezone i kako se jesen vraća zimi, koronavirus nas je ponovo podsetio da planira da ostane duže i da nas iznenađuje.
Uznemirujuća nova varijanta koju je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) nazvala Omikronom, je praznični poklon koji niko nije tražio i niko ne želi. Omikron, takođe poznat kao B.1.1.529, prvi put je otkriven u Botsva i Južnoj Africi početkom prošlog meseca, a do sada se o njemu ne zna mnogo.
Ova varijanta se brzo kreće i stoji iza porasta novih slučajeva u tom regionu sveta – navodno uključuju neke od ljudi koji su ranije bili zaraženi – sa slučajevima koji će se sigurno neizbežno pojaviti van međunarodnih granica.

Šta se zna o ovoj novoj varijanti?
Glavna zabrinutost oko nove varijante potiče od broja i vrste mutacija koje se nalaze oko “proteina trna”, dela molekula virusa koji mu omogućava da se veže za ljudske ćelije. Veliki broj mutacija (njih 32) u ovom proteinu sugeriše da će ova varijanta biti prenosiva i takođe sugeriše da može zaobići neke od imunoloških parametara koje imamo, kao što su tretmani antitela i plazme, i uključivanjem aktuelnih vakcina.
Iako se čini da se Omikron vrlo lako širi i ima prednost u prenosu, rane indikacije su da ne izaziva teže simptome Covid-19 od prethodnih varijanti. Obično je korisno da se virusi lakše šire i manje virulentno, a to su varijante koje obično dominiraju. Iako ga ovo brine i zahteva ozbiljnu pažnju – ne treba biti panike.
Znamo da se virusi menjaju; to je ono što oni uvek rade. Takođe znamo da se ne ispostavljaju sve uznemirujuće varijante, pa, nisu sve uznemirujuće; mnogi od njih završavaju samo kao sudari u vremenskoj liniji pandemije. Ono što znamo o varijanti je sledeće: neke od njegovih šiljastih mutacija proteina su viđene u drugim varijantama i drugim linijama koje su prethodno opisane u pandemiji i povezane su sa povećanim prenosom i sposobnošću virusa da izbegne imuni odgovor.

Kako se epidemija širi, širi se i spektar mutacija i virusa koji imaju prednosti koje im omogućavaju, na primer, da se lakše šire ili pređu imuni sistem da nadmaše svoje standardne pretke. Tako smo dobili super prenosive varijante kao što su Alfa i Delta. I dok se virus „okreće“, stvara načine na koje na kraju ne možemo da smislimo varijante koje mogu da zaraze čak i vakcinisane ljude. Zato učinite vakcinu, za koju su naučnici toliko radili, neefikasnom protiv nje!
Mutacije kod kojih se virus jače vezuje za naše ćelije mogu olakšati jednoj osobi da to olakša. Ono što ne znamo, a što je zaista teško predvideti, jeste šta će kombinacija ovih mutacija učiniti zajedno. Nadam se da ćemo uskoro saznati.
Kako možemo da se zaštitimo od Omikrona?
Dok se Omikron bori sa svojim virusnim konkurentima, može se boriti da dobije prednost ili i može se ugasiti kombinacijom vakcina i mera prevencije infekcije, kao što su maske i distanciranje. Proizvođači vakcina su već najavili planove da testiraju efikasnost svojih vakcina u odnosu na novu varijantu – a podaci će biti objavljeni u narednim nedeljama – i da istraže nove strategije doziranja koje bi mogle pomoći u smanjenju njenog širenja. Omikron možda ima rani „uspeh“, ali veliki deo njegove budućnosti zavisi i od nas. Čak i ako se pokaže da je Omicron najzaraznija varijanta Sars-Cov-2 do danas, još uvek nema jasnih dokaza da li će se ispostaviti da će izazvati teže simptome. Mutacije mogu pogoršati stanje, ili mutacije mogu pogoršati.
Neki lekari u Južnoj Africi su izvestili da ljudi zaraženi Omikronom do sada pokazuju blaže simptome od onih kod pacijenata Delta, uključujući mnoge asimptomatske slučajeve. Drugi pate od kašlja, umora, bolova u telu i glavobolje. Do danas, nijedna smrt nije pripisana novoj varijanti. Međutim, do takvih zaključaka se ne dolazi dok varijanta nije adekvatno istražena. Kao što je poznato, do sada su zaraženi ovom varijantom uglavnom mladi i zdravi ljudi, koji su manje podložni teškim simptomima, bez obzira na to koja je varijanta odgovorna. Dakle, ima mnogo stvari koje treba razjasniti.

Nekoliko dobrih vesti u ovom sumornom ciklusu

Uprkos brojnim neizvesnostima, naučnici su sigurniji u našu sposobnost da ovo rešimo nego što smo bili u prethodnim Alfa i Delta talasima. Nova varijanta je malo verovatno da će u potpunosti izbeći imunizaciju koju pružaju vakcinacija i prethodne infekcije. Sa visokim stopama vakcinacije u mnogim delovima sveta i obećavajućim novim lekovima na horizontu, potencijalni talas Omikrona bi trebalo da bude daleko manje bolan od Alfa i Delta talasa. Još jedna dobra stvar je što su, zahvaljujući naporima južnoafričkih naučnika, zemlje bile upozorene na opasnosti koje predstavlja Omikron mnogo brže nego za Deltu, koja se široko proširila iz Indije pre nego što je svet bio uzbunjen. Kao što znamo, mutacije se javljaju kao greške u kucanju tokom replikacije virusa; većina je nevažna, čak i štetna za patogen, ali rasuti među ovim mutacijama (genetski defekti) biće nasumični dobitak, greška koja pomaže verziji virusa da prevaziđe svoje „rođake“. Ti proporcionalno retki događaji postaju mnogo češći kada im se pruži više prilika da se dogode.
Što duže virus opstane i kruži širom sveta, to će imati više mogućnosti da testira šta ga čini najprikladnijim. Virusi nisu beskonačno promenljivi; ponekad, da bi se zadržali u „svadi“, moraju da se žrtvuju. Koronavirus se može boriti da maksimizira prenos i izbegavanje imuniteta tražeći neku vrstu razmene između njih dvoje. Neka od najmoćnijih antitela protiv korona virusa ciljaju bodljikav protein SARS-CoV-2, koji virus koristi da otključa i uđe u naše ćelije. Ako je virus promenio protein da zaobiđe ta antitela, može postati manje poznat imunološkom sistemu. Ali, ove promene takođe mogu umanjiti njegovu sposobnost da nas uopšte zarazi.
Dakle, na kraju, iako ima razloga za brigu, ovo nije vreme za paniku. Umesto toga, trebalo bi da nas ohrabri da nastavimo da radimo stvari za koje znamo da rade kada se nosimo sa pandemijom, sprečavajući infekcije kao što su maske i distanciranje, vakcinisanje većeg broja ljudi, a posebno za najugroženije među nama, da razmisle o primanju dopunske vakcine. /Telegrafija/ prenosi Jetapress.