Ballina Srpski/Serbisht PRAVA ROMA U BUJANOVCU IZMEĐU IZGRAĐENE REALNOSTI I IZAZOVA POLITIČKE INSTRUMENTALIZACIJE

PRAVA ROMA U BUJANOVCU IZMEĐU IZGRAĐENE REALNOSTI I IZAZOVA POLITIČKE INSTRUMENTALIZACIJE

SHPËRNDAJE

Piše: Nedžmedin Saćipi

Nakon 2001. godine, opština Bujanovac je ušla u novu fazu društvenog i političkog razvoja, gradeći funkcionalan model multietničkog suživota. Ovaj period karakterisao je uspon demokratskih vrednosti i šira uključenost nevećinskih zajednica u institucionalni život.

U tom kontekstu, romska zajednica je po prvi put počela da se tretira kao aktivan deo društva. Od 2002. godine, sa konsolidacijom multietničkih struktura, stvorene su konkretne mogućnosti za integraciju Roma u institucije, politički život, medije i organizacije civilnog društva. Ovaj razvoj nije bio slučajan, već rezultat kontinuiranog lokalnog angažmana.

Koreni integracije – od verskog organizovanja do političkog predstavljanja

Pre institucionalizacije uključivanja Roma, postojale su konkretne inicijative na terenu koje su imale za cilj organizovanje i podizanje svesti ove zajednice. Još od 1994. godine, napori za organizovanje Roma u verskom i društvenom životu predstavljali su važnu prekretnicu.

Organizovanje džemata u glavnim romskim naseljima, održavanje predavanja tokom meseca Ramazana, kao i verske aktivnosti na romskom jeziku, bili su značajni koraci ka približavanju i osnaživanju ove zajednice. Ove inicijative su kulminirale osnivanjem saveta romskog džemata 1998. godine, čime je stvorena reprezentativna struktura koja je kasnije postala osnova za šire društveno i političko organizovanje.

Iz ovih skromnih početaka, Romi su uspeli da se uključe u politički život, da budu predstavljeni u Skupštini opštine i da postanu deo vladajućih koalicija u Bujanovcu. Ovo pokazuje da njihova integracija nije bila nametnuta spolja, već izgrađena iznutra, uz podršku lokalnih aktera.

Spoljašnji narativi i rizik od instrumentalizacije

Ipak, u poslednje vreme pojavljuju se tendencije da se ovo pitanje interpretira i koristi u političke svrhe od strane spoljašnjih aktera. Tvrdnje o nedostatku prava Roma u Bujanovcu ne odražavaju realnost izgrađenu tokom godina i često služe kao sredstvo za sticanje političkog uticaja.

Takve intervencije, koje dolaze van lokalnog konteksta, rizikuju da stvore podele u već osetljivom multietničkom okruženju. Bujanovac nije homogena sredina, već uravnotežen sistem odnosa između Albanaca, Srba i Roma, koji zajedno učestvuju u vlasti i dele institucionalne odgovornosti.

Pokušaji instrumentalizacije romske zajednice u izborne svrhe, podsticanjem podela ili tenzija, nisu samo neprihvatljivi, već i opasni po lokalnu stabilnost.

Suživot kao zajednički interes

Realnost Bujanovca zahteva saradnju i međusobno razumevanje. Svaki pokušaj da se „uvezu“ konflikti ili stvore veštačke podele suprotan je interesima građana ove opštine.

Romska zajednica u Bujanovcu više nije marginalizovana grupa, već aktivan faktor u javnom životu. Ovaj status je postignut kroz dug proces, sa izazovima i posvećenošću, i mora se dalje čuvati i razvijati.

Poziv na zrelost i društvenu odgovornost

Bujanovac kao model multietničkog društva, prava nisu poklon koji se daje zbog trenutnih interesa, već vrednosti koje se grade trudom, žrtvom i zajedničkim zalaganjem. Primer Roma u Bujanovcu pokazuje da kada postoji politička volja i društveni angažman, integracija postaje moguća i održiva.

Danas je više nego ikada potrebna zrelost, odgovornost i kolektivna svest da se ne dozvoli da ova dostignuća budu narušena sitnim političkim igrama. Jer na kraju, dostojanstvo jedne zajednice nikada ne sme biti sredstvo za sticanje vlasti.

Samo očuvanjem jedinstva i međusobnog poštovanja, Bujanovac može ostati redak primer suživota – ne samo u regionu, već i šire./Jetapress/